THE METHODOLOGY OF PRODUCTION PROGRAMS SELECTION
- thesis for the structure of the methodology -

BACK TO THE PROJECTS PAGE » ↺

PRELUDE

The main goal of the Astronautics And Rocket Technology Institute is exploring scientific disciplines that drive the technical and industrial progress. As part of this show are examples of applications that reflect their achievements, and point to the future movement. It was initiated considering the possibility of applying the achievements of science developing new products and working on a project selection, definition and realization of production programs for the market. Osnovni cilj Instituta astronautike i raketne tehnike je upoznavanje naučnih disciplina koje pokreću tehnički i industrijski progres. U okviru toga prikazani su primjeri primjene koji odslikavaju dosadašnje uspjehe, a ukazuju na buduća kretanja. To je iniciralo razmatranje mogućnosti primjene dostignuća nauke u razvoju novih proizvodnih programa i rad na projektu izbora, definicije i realizacije proizvodnih programa namijenjenih tržištu.
Povećanje broja efektivnih radnih mjesta u proizvodnji je indikator dobre privrede. Veći broj manjih preduzeća omogućava značajan broj radnih mjesta, za kraće vrijeme, uz manje investicije i brži povratak uloženih sredstava. Praksa je pokazala da je osnovna teškoća u stvaranju novih preduzeća izbor proizvoda (djelatnost, biznis ideja) na osnovu kojeg bi se sticao prihod. Tako je nastala ideja o METODOLOGIJI IZBORA PROIZVODNIH PROGRAMA.
Definisanje programa rada (djelatnost, biznis ideja) je složen posao. On nosi rizike za sve zainteresovane strane u poduhvatu. Zbog toga postoji potreba da se na efektan i efektivan način traže putevi pokretanja proizvodnih djelatnosti.
Nauka daje doprinos u ovom području. Vremenom su se izdvojile i nove tehničke discipline, uveliko zastupljene i na univerzitetima i u praksi. Za temu "METODOLOGIJA IZBORA PROIZVODNIH PROGRAMA" važna je INŽENJERSKA EKONOMIJA čije područje proučavanja omogućava da se donosi optimalna odluka u projektIma definisanja djelatnosti novih preduzeća.
Inženjerska ekonomija je tehnička disciplina koju inžinjeri svih struka , a posebno mašinski, mogu izvanredno koiristiti u svojoj praksi. Metodi ove discipline se primjenjuju i ovom tekstu. On se oslanja na materiju izloženu u knjigama INŽENJERSKA EKONOMIJA - autor: prof. dr. Milan M. Vukćević , ENGINEERING ECONOMIC ANALYSIS autora Donald G. Newnan-Professor Emeritus of Industrial and Systems Engineering, Ted G. Eschenbach-University of Alaska Anchorage, Jerome P. Lavelle-North Carolina State University (New York, Oxford University Press 2004) i IZRADA I VOĐENJE PROJEKATA U UPRAVI - autori: Docent dr. Jasmina Ćetković i Mihailo Vukčević dipl.el.ing .
Postavljena verzija "Metodologije izbora proizvodnih programa" je idejna skica. Ona se postepeno, ažurno u granicama mogućnosti, oblikuje i dopunjava. Postavljena je na Internet, da bi mogla biti predmet razmatranja od njenog nastanka. Stoga su svaka sugestija, dopuna, kritika veoma potrebni.

privredni rast-nova radna mjesta

Rentabilni proizvodni programi podrazumijevaju privredni rast i pozitivna ukupna društvena kretanja, uključujući povećan broj zaposlenih. Veći broj rentabilnih proizvodnih programa u realnom vremenu osjetno povećava prihode od privrede, uvećava broj radnih mjesta, pospješuje razvoj uslužnih i drugih djelatnosti. U razvijenim državama se došlo do zaključka da je industrijska proizvodnja najefikasniji generator napretka i da u razvoju privrede, industrijskim proizvodnim programima treba posvetiti posebnu pažnju. U mnogim zemljama u razvoju (Brazil, Kina, Indija) industjska proizvodnja bilježi velik rast, praćen značajnim povećanjem broja radnih mjesta. U Evropi je posljednjih decenija prevladavala u ekonomiji strategija deindustrijalizacije i preseljenja industrije u druge prostore. Naglasak se davao razvoju uslužnih djelatnosti, sticanju i izvozu znanja. Osjetilo se da takav privredni model dovodi do ekonomske stagnacije. Evropska Unija je stoga osmislila i uveliko primjenjuje "ČETVRTU INDUSTRIIJSKU REVOLUCIJU" kao put na savlađivanju prepreka u društvenom razvoju.

industrijska proizvodnja

Crna Gora je na pragu nove industrijske politike. Tehnologije koje su činile okosnicu crnogorske industrije do 1990 godine su u ovom trenutku neproduktivne i nerentabilne. Budući industrijski proizvodni programi moraju se zasnivati na savremenim, rentabilnim tehnologijama. Potrebno je dobijati funkcionalne, kvalitetne proizvode raznih vrsta za potrebe domaćeg tržišta. Istovremeno oni moraju biti potpuno konkurentni i na stranim tržištima, kako bi se uz kvalitet i kroz kvantitet obezbijedila ekonomičnost poslovanja. Nameće se kompleksno pitanje: kako doći do rentabilnih industrijskih proizvodnih programa? Do savremenih tehnologija se može doći preko stranih investicija. Može se doći do novih proizvoda i na osnovu sopstvenih naučnih i stručnih znanja, sopstvenim kadrom, ali drugačijim pristupom kad su u pitanju vrijeme i investiona ulaganja. Učestvovanje domaćih institucija u naučnim i privrednim poduhvatima sa institucijam drugih država uz saradnju naučnika i stručnjaka je takođe efektan način razvoja.

GENERISANJE INDUSTRIJSKIH PROIZVODNIH PROGRAMA

aktuelni način rada

U Crnoj Gori se radi na definisanju povoljnog ambijenta za privređivanje Olakšavaju se fiskalni uslovi, nude se pristup kreditnim sredstvima i povoljnosti investitorima, razmišlja se o uređenim industrijskim i bescarinskim zonama, obezbjeđuje se podrška razvoju i ostvarivanju međunarodnih partnerstava, organizuju se programi obuke, daju konsultantske usluge. Formiraju se institucije koje daju podršku razvoju preduzetništva, zapošljavanju, osnivanju i poslovanju mikro, malih i srednjih preduzeća (biznis inkubatori su formirani u Podgorici i Baru). Podrška se sastoji u tome što preduzetnici, nova i postojeća preduzeća (stanari inkubatora) mogu boraviti u prostoru Biznis inkubatora i koristiti njegovu infrastrukturu i određene poslovne usluge pod povlašćenim uslovima u razdoblju 3-5 godina. Nakon toga "stanari" svoje poslovanje obavljaju izvan Biznis inkubatora. Biznis inkubatari u Podgorici i Baru dali su u toku 5-6 godina od osnivanja podršku za 14, odnosno 55 privrednih subjekata. Većina je iz oblasti uslužnih djelatnosti, sa prosječno 3 zaposlene osobe. Inače, u strategijama razvoja Crne Gore, industrijska proizvodnja ima marginalnu poziciju.

povod za rad na metodologiji

Svaki od navedenih načina je potreban i značajan za definiciju i razvoj industrijskih proizvodnih programa. Međutim praksa pokazuje da je proizvodnih programa nedovoljno, da se ne ostvaraju željeni efekti privrednog rasta i povećanja zapošljenosti. Razlog za to može se naći u činjenici da su industrijski proizvodni programi kompleksna tehnička i ekonomska kategorija multidisciplinarnog karaktera, te da je potrebna temeljno organizovana stručna podrška radi pomoći u ostvarenju pozitivnih efekata. Apsolutno sigurno je da su crnogorskoj privredi potrebni BIZNIS GENERATORI umjesto BIZNIS INKUBATORA. Institut astronautike i raketne tehnike - Podgorica (IART), je nevladina organizacija. Njen program rada obuhvata podsticanje, definiciju, razvoj, realizaciju i stalnu stručnu podršku građanima, zainteresovanim da rade na stvaranju dohodovno isplativih programa u oblasti industrijske proizvodnje. Za ostvarenje ovog, reklo bi se preambicioznog programa očigledno je da je treba definisati metodologiju rada. Stoga su analizirani faktori uticaja na ostvarivanje navedenog programa.

IZBOR PROIZVODNIH PROGRAMA

faktori uticaja

Izbor proizvodnog programa zavisi od velikog broja faktora. Veoma važan faktor su znanja tima koji vrši izbor, jer je u pitanju kompleksan zadatak. Definisanje prijedloga za proizvodni program (stvaranje ideje) je faktor koji donosi najviše neizvjesnosti. Za dobijanje ideja može se koristiti "brain storming" metoda, ali nije samo ona dovoljna. Faktora uticaja ima dosta:

  1. Stručna znanja za razradu, ocjenu i primjenu programa,
  2. Izvor ideja za proizvodne programe,
  3. Tehničko-ekonomska podloga programa: preliminarna konstrukcija i tehnologija, okvirni troškovi i radno osoblje, tržište snadbijevanja i plasmana, ciklus razvoja i trajanja proizvoda,
  4. Realna investiciono-finansijska podrška proizvodnim projektima,
  5. Realna mogućnost izvođenja projekta u uslovima privrednog okruženja (oprema, tehnologije, sirovine),
  6. Realna kadrovska podrška u sredini djelovanja
Poznavanje faktora uticaja omogućava izbor većeg broja programa. Od njih bi se izdvajali oni koji ocijene kao vrijedni. Dalji rad na metodologiji diktira potrebu stvaranja preciznih i validnih kriterijuma za suženi izbor radno pogodnih proizvodnih programa.

kriterijumi

  1. Proizvodni programi se zasnivaju na savremenim tehnologijama,
  2. Nova svojstva i kvalitet, te konkurentnost proizvoda na tržištu,
  3. Mogućnost tehničkog definisanja proizvoda i tehnologije,
  4. Dostupni materijali i oprema,
  5. Mogućnost provjere tehnologije proizvodnje i kvaliteta proizvoda kroz prototipnu i probnu proizvodnju,
  6. Procjena troškova serijske proizvodnje,
  7. Procjena izvođenja programa do radne faze,
  8. Procjena tržišta plasmana,
  9. Procjena troškova investicija (manji nivo investicija je povoljnost),
  10. Procjena broja radnih mjesta,
  11. Procjena rentabilnosti poslovanja ,
  12. Procjena vijeka tržišne vrijednosti proizvoda
Proučavanjem prikupljenih materijala dobija se mogućnost selekcije proizvodnih programa interesantnih za primjenu. Na ukupan skup dobijenih ideja za industrijske proizvodne programe primjenjevali bi se navedeni kriterijumi i vršio odbir najboljih za dalji postupak. Predložene ideje odnosile bi se na manje i srednje investiciono opterećenje, sa vrlo opreznom realizacijom u fazama

DEFINISANJE PROIZVODNIH PROGRAMA

aktuelne metode dolaska do ideja

  1. Podstrek na stvaralaštvo organizovanjem inovatora, nagrađivanjem inovatora, zastitom patenata (Savez pronalazača, Fondacija mladih pronalazača, Zavod za zaštitu intelektualne svojine, Ministarstvo nauke)
  2. Raspisivanje konkursa za idejna rješenja industrijskih proizvodnih programa (agencija za mala i srednja preduzeća, Zavod za zapošljavanje ….)
  3. Privlačenje investitora koji će donijeti i realizovati svoj proizvodni program.
  4. Pojedinačna inicijativa
  5. Obezbjeđivanje povoljnih kreditnih uslova
  6. Osnivanjem institucija koje bi pomagale u administrativnoj definiciji i procjeni ekonomske opravdanosti poduhvata (Biznis inkubatori, Sekretarijati za malu privredu, Uprava za mala i srednja preduzeća).
. Lijep primjer aktuelnih metoda dolaska do ideja o proizvodnim programima je SAJAM MLADIH PRONALAZAČA-Podgorica 2015. Ne samo da su izložena rješenja kvalitetna, nego su i podsticajna za razvoj čitave lepeze aktuelnih proizvoda i tehnologija.

nove metode dolaska do ideje

  1. Pregled do;mačih industrijskih proizvoda prisutnih na tržištu Crne Gore
  2. Pregled uvoznih industrijskih proizvoda prisutnih na tržištu Crne Gore
  3. Praćenje proizvodnih tokova na međunarodnom tržištu
  4. Identifikacija potreba za novim kvalitetom ili novim funkcijama proizvoda i usluga na tržištu.
  5. Analiza ponude i tražnje proizvoda na međunarodnom tržištu
  6. Praćenje razvoja tehnologija i primijenjene nauke u svijetu
  7. Predviđanja novih proizvoda kao posledice razvoja nauke i tehnologija
  8. Podsticanje pojedinaca ili institucija da se bave profesinoalno razvojem novih tehnologija i proizvoda (biznis generatori)
  9. Podsticanje primjene naučnih dostignuća u nove proizvode.
  10. Približavanje tehničkih i naučnih znanja širokom auditorijumu, kroz obrazovne i druge institucije, stvaranje uslova za što širu kadrovsku naučno-tehničku osnovu.
  11. Kontinualno praćenje aktivnosti, analiza i ocjena postignutih rezultata.

PRIMJENA METODOLOGIJE - REALIZACIJA PROGRAMA

identifikacija proizvoda

timski rad

Za primjenu metodologije potreban je timski rad. Tim je sastavljen od tehničkih i ekonomskih stručnjaka. Brojnost tima treba da je optimalno minimalna. Idealno slučaj je da svaku tehničku struku pokriva po jedan tehnički ekspert(mašinstvo, elektroenergetika, elektronika, hemija, tehnologija itd) i specijalista u oblastima ekonomije (analiza troškova i prihoda, analiza tržišta, ekonomska predviđanja itd). Takav tim bi bio velik i donosio bi mnogo opterećenja. Optimalno minimalan tim podrazumijeva da u timu bude najviše 3-4 eksperta koji bi širinom svog znanja u potpunosti mogli obavljati zadatke predviđene metodologijom. Tim bi se postepeno uvećavao prema obimu posla, osobito kadrom koji bi učestvovao u rutinskim djelovima zadataka (tehnička dokumentacija, obrada podataka, itd).

preliminarni izbor

Preliminarni izbor podrazumijeva izdvajanje većeg broja proizvoda (ideja) za razmatranje. U njemu se primjenjuju brži, jednostavniji postupci ocjenjivanja i izbora proizvodnih programa, (SWOT i PEST analize). Ova bi se faza mogla smatrati grubim filtriranjem mogućih proizvodnih programa.
Metode A,B, C i D predstavljaju aktivan i pristupačan način brzog pribavljanja ideja za proizvodne programe.

sužavanje izbora

Po završetku rada u preliminarnoj fazi dobija se veći skup izabranih proizvodnih programa. Za njih se rade okvirna konstrukciona i tehnološka dokumentacija, približni ekonomski i tržišni indikatori. Na svaki izabrani program primjenjuju se zatim kriterijumi uspješnosti. Dobija se realnija slika o kvalitetu progama, pa su stvorili uslovi za novu selekciju. Ovaj postupak se ponavlja. Svaki put radi se preciznija dokumentacija i određuju precizniji ekonomsko-tržišni parametri, ponovo vrši selekcija izabranih programa. Proces se ponavlja najviše tri puta, pri čemu poslednji ciklus daje konačan skup izabranih proizvodnih programa, sa kvalifikovanom ocjenom isplativosti.

tehnička razrada projekta

konstrukcija (dokumentacija) proizvoda

Konstrukcija proizvoda podrazumijeva izradu dokumentacije koja prikazuje djelove, podsklopove, sklopove proizvoda i njega kao cjelinu. Konstrukciona dokumentacija se formira u obimu i kvalitetu koji omogućava izradu specifikacije materijala, definisanje tehnologije i kvaliteta funkcionalnog proizvoda, procjenu opreme i ambijenta za odvijanje proizvodnje. Dokumentacija se pravi samo za proizvode koji su izdvojeni nakon preliminarne faze selekcije. U prvim iteracijama druge faze selekcije (sužavanje izbora) ne radi se precizna dokumentacija. Izdvojaju se standardni djelovi, izdvojaju se jednostavni oblici, obrađiju samo specijalne pozicije za razmatrani proizvod i za njih stvara dokumentaciju koja daje dovoljno podataka za kasnije analize. U završnoj iteraciji druge faze, kada se broj proizvodnih programa svodi na najmanji, radi se preciznija dokumentacija. Na ovaj način ubrzava se proces izrade dokumentacije i brže dolazi do faze konačnog ocjenjivanja izabranih programa.

tehnologija (postupak) izrade

Tehnologija proizilazi iz konstruktivne dokumentacije. Tehnološka dokumentacija postavlja normative materijala (količina, oblik, dimenzije), propisuje vrstu procesa (mašinska obrada, livenje, presovanje, prerada plastičnih masa itd) koji se primjenjuje u proizvodnji i montaži, određuje opremu, alate i pribor, nalaže broj i redosled radnih operacija, vrijeme izvršenja zahvata i operacija. Iz toga se može dobiti i broj zaposlenih u proizvodnom procesu i administrativno-upravljačkom dijelu programa. Postavljena tehnologija se odnosi na serijsku proizvodnju. Tehnologija rada u fazi razvoja (prototipska proizvodnja) ne može biti ista. U toj fazi koriste se priručni alati, univerzalna ili oprema sopstvene konstrukcije. Za izuzetno komplikovane djelove treba razmisliti o primjeni "RAPID PROTOTYPING" tehnologija. Materijali u fazi razvoja moraju biti isti kao u serijskoj proizvodnji, način prerade ne. Proizvodni proces, alati, pribor i oprema konačnu definiciju dobijaju poslije razvojne faze.

>

ekonomija proizvodnje

osnova za ocjenu

Tehnološka dokumentacija daje elemente za ekonomsku analizu, iz koje slijedi ocjena investicije. To su troškovi materijala, opreme i alata, manipulacije i transporta, skladištenja, proizvodnog i režijskog rada. Tehnološka dokumentacija je osnov za postavljanje funkcionalne i efikasne organizacione strukture programa u razmatranju pa se mogu predviđeti proizvodni i prateći objekti, kadrovske potrebe u proizvodnji, tehnološkoj i ekonomsko-finansijskoj režiji, u upravljačkoj strukturi. Sagledavaju se uticaj na okolinu i interakcija sa društvenim okruženjem.

cikličnost postupka ekonomske analize

Može se dogoditi da ocjena programa ne zadovoljava kriterijume za izbor u raalizaciju, jer neki od poslovnih elemenata to onemogućavaju, naprimjer:

  1. materijal je skup, uslovi nabavke nepovoljni
  2. proces prerade materijala je dug i skup
  3. matrijal je opasan po zdravlje
  4. postoji opasnost za okolinu
  5. oprema i alati su složeni i nedostupni
  6. konstrukcija je komplikovana
  7. veliko je učešće troškova rada
  8. primijenjena tehnologija je nepodesna
  9. nemogućnost kadrovskog rješenja
Za bilo koju od navedenih pojava, slijedi povratak na idejno rješenje i traženje povoljnije alternative. Iteracije se vrše dok se ne dobije rješenje koje zadovoljava postavljene kriterijume razvoja i realizacije programa. Broj iteracija ne treba da pređe tri. U slučaju da da se pokaže da se ni poslije toga ne postiže zadovoljavanje kriterijuma, postupak rada na programu se odlaže.

ekonomija tržišta

domaće tržište

Svaki program razmatra se sa aspekta plasmana na domaćem tržištu. Crna Gora ima malo svojih industrijskih proizvoda. Uvoz je znatno veći od izvoza. Supstitucija uvoza je imperativ za uspješnu privredu, a izvor ideja za proizvodne programe. Zbog velike konkurencije kvalitet proizvoda mora biti odličan, a cijene niže u ondosu na druge ponude. Proizvodi moraju biti rezultat savremenih tehnologija i odgovarati potrebama savremenog društva. Takav pristup je osnov za prodor na tržište i opstanak proizvodnog programa. Domaće tržište je to dobar test kvaliteta rada i odlična osnova za nastup na druga tržišta. Ako nema potražnje za nekim proizvodima, stvara se strategija formiranja tražnje u domaćem okruženju. Investicije i početna proizvodnja se planiraju na najmanjem nivou koji obezbjeđuje rentabilnost poslovanja, a ostavaljaju se mogućnosti racionalnog proširenja kapaciteta za slučaj rasta potražnje.

međunarodno tržište

Zbog veličine crnogorskog tržišta, proizvodnja se pokreće sa jasnom ambicijom prodora na međunarodno tržište. Tokom razvoja stvara se stratigija ulaska i opstanka. Pogodnosti postoje kad su u pitanju države iz okruženja. Internet komunakacije i internet tržište ipak je učinilo dostupnim svjetsko tržište za sve vrste proizvoda i iz bilo koje države. Strategija nastupa obavezno se mora bazirati na internet tehnologijama. U mogućoj mjeri pristupa se i drugim putevima ulaska na međunarodno tržište: sajmovi, privredna udruženja, diplomatija.

prodajne cijene

Cijene i kvalitet mnogih proizvoda na domaćem tržištu su takve da postoji prilično prostora za bolju ponudu. Cijene i kvalitet proizvoda u inostranstvu su najčešće visoki. To daje osnova da se razmišlja o proizvodnji koja bi bila konkurntna.

METODOLOGY CASE STUDIES

U traganju za mogućim proizvodnim programima osnovna vodilja je da ih nema u Crnoj Gori a da su interesantni za domaće i spoljno tržište. Takvi programi se mogu naći u oblasti raketne tehnike, masinstva (oprema, alati, komponente), hemije (polimeri, vještačka vlakna, analitička hemija), elektronike (mjerni uređaji, upravljački sistemi) i informacionih tehnologija (upravljački programi, prenos podataka). Na ovako širokom području traganja velik je izbor ideja za nove proizvodne programe. Primjenjujući metode selekcije i kriterijume izbora mogućih proizvodnih programa dolazi se do realno izvodljivih projekata, pogodnih za dalje postupke razvojnog procesa.

1.PRODUCTION PROGRAM: MODEL ROCKETS AND ENGINES

APPLIED IN EDUCATION, SPORT AND HOBBY

POLAZNO STANJE

Modelarske rakete i motori se ne proizvode u Crnoj Gori, ali su se nekada proizvodili (1987-1990 godina). Već druge godine od pojave na tržištu postignut je obim prodaje od 20000 komada. Dnevna produkcija je iznosila 250 komada motora. Osvojena je proizvodnja kompletne palete modelarskih raketnih motora, uljučujući i motore najvećih standardnih snaga. Osvojena je proizvodnja i električnih pripala za raketne motore, koje su takođe postale dobar tržišni proizvod. Na domaćem tržištu potražnja je je imala trend intenzivnog rasta, a ostvaren je izlazak na inostrano tržište (Francuska) uz perspektivu dugoročnog plasmana značajnih količina. Dnevna proizvodnja angažovala je ukupno 5 radnika u punom radnom vremenu. Najniža cijena bila je 1€ za motore 2,5Ns , a dostizala je 25€ za motore 80 Ns. Kvalitet proizvodnje je bio odličan. Konstrukcija i tehnologija su bile tradicionalne, slično ostalim proizvođačima u svijetu (SAD, Češka), relativno skupe i teške za rad.
Trenutno u Evropi ima dva proizvođača (Njemačka, Bugarska), a i uvoze se iz SAD. Tržište nije na nivou stvarnih mogućnosti. Za proizvodnju i upotrebu postoje standardi i propisi Evropske unije kao i specijalizovane organizacije i udruženja u okviru kojih se odvija ova djelatnost.
Raketno modelarstvo je uvodna etapa u upoznavanju i primjeni raketne tehnike. Modelarske rakete i motori su praksa širom svijeta u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i takođe klubovima . Proizvođač modelarskih raketa i motora potencijalni je proizvađač istraživačkih raketa i motora.
Amaterske istraživačke rakete i moćniji raketni motori su viša etapa u upoznavanju i primjeni raketne tehnike, koja zahtijeva ozbiljna znanja iz oblasti raketne tehnike i ozbiljan naučni pristup projektima. Amaterske rakete su predmet istraživačkih projekata na univerzitetima, ali i brojnih udruženja širom svijeta.

tehnička procjena stanja

Modelarski raketni motori se rade od nemetalnih mateijala. Komora motora je od presovanog natron papira, rijetko od plastičnog materijala. Mlaznica je presovana keramika. Raketno gorivo je presovan crni barut, a dimni usporač je presovana smješa hemijskih jedinjenja. Ovakav način proizvodnje MRM preovladavajući je u svijetu i mogao bi se nazvati "klasični postupak". Operacije presovanja koje dominiraju u klasičnom postupku proizvodnje MRM značajno usporavaju proizvodnju. Proizvodnju usporava i značajan udio ručnih operacija (karakteristično za pirotehniku - doziranje, pripale, izbacno punjenje, pakovanje itd). Produktivnost se ostvaruje većim brojim učesnika u procesu proizvodnje, a to uvećava troškove rada. Stoga se rentabilna poslovanje sa MRM može ostvariti kod proizvodnje u većim serijama uz minimalne materijalne i ostale troškove. Kao u svim oblastima tehnike, i u proizvodnji MRM dolazi do promjena. Počela je primjena visoko energetskih kompozitnih raketnih baruta, umjesto crnog baruta. To donosi uštede u troškovima materijala, ali znatno poboljšava pogonske karakteristike motora. Počela je i primjena kompozitnih materijala (staklena, ugljenična vlakna, polimeri) u konstrukcijama motora (komore, mlaznice) i za izradu djelova konstrukcije modelarskih (krilca, tijela, vrhovi itd= raketa. To može znatno unaprijediti kvalitet, ali i produktivnost. Istovremeno stvara se prostor za izučavanje i primjenu savremenih matrijala,na efikasan način, uz male troškove.

ekonomska procjena stanja

Rentabilnost proizvodnje nekog programa zavisi od razlike prihoda i troškova. Troškove čine materijal, proizvodni rad, upravljanje. Prihodi dolaze od plasmana na tržište (generalno). Modelarske rakete i motori karakterišu mali troškovi proizvodnog materijala (količinski, cjenovni i manipulativni udio). Troškovi upravljanja (organizacioni) su takođe mali. Najveći dio se odnosi na direktne troškove rada (vrijeme utrošeno na izradu po jedinici proizvoda). Razlog tome je manipulativna (ručna) priroda radnih operacija. Konstrukcija i primjena prikladnih alata i pribora koji mogu povećati produktivnost sa malim ulaganjima su jedan od načina rješavanja ovog problema. Povećanje produktivnosti ima smisla ako je potrebno raditi velike serije proizvoda. To zavisi od potražnje. Tržište za modelarske rakete i motore je specifično. To je proizvod za ekonomski razvijene zemlje, u kojima postoji intenzivna potražnja za ovakvom vrstom proizvoda. Cijena nije visoka, pošto su proizvodi namijenjeni obrazovanju, sportu i rekreaciji. Za osnovne kategorije motora (2,5 Ns; 5Ns) kreće se od ¸1,5€ do 2.0€. Motori veće pogonske moći imaju znatno veću cijenu uz relativno male troškove materijala i rada. Cijena osnovnog (jednostavnog) modela raketa za samogradnju kreće se iznad 5.0€. Odnos troškova materijala i rada prema cijeni modela je povoljan. Oprezna procjena bila bi plasman preko 20000 komada motora i 10000 kompleta modela raketa na tržišta Crne Gore, susjednih država i Evrope (podrazumijeva se trogodišnji period proizvodnje).

SWOT ANALYSIS

pozitivne strane programa (strength)

  1. Postoje teorijska, konstrukciona i tehnološka znanja.
  2. Potpuna dostupnost materijala i opreme.
  3. Mali proizvodni prostor, jedonstavna oprema i pribor.
  4. Razvoj prototipa, probne i maloserijske proizvodnje na opremi i alatima sopstvene konstrukcije i izrade.
  5. Mali troškovi razvoja i kontrole proizvoda (mala investiona sredstva).
  6. Primjena novih tehnologija, materijala i savremenih mjernih uređaja.
  7. Konkurentna cijena proizvoda, visok kvalitet, potpuna paleta ponude proizvoda i pratećeg pribora, realna dobit.
  8. Sloboda u formiranju i razvijanju domaćeg tržišta, otvoren pristup međunaronom tražištu.
  9. Mali broj učesnika u procesu razvoja, rast broja zaposlenih u skladu sa povećanjem obima proizvodnje.

slabe tačke programa (weaknesses)

  1. Domaće tržište ne postoji. Treba ga formirati i razvijati.
  2. Tržište okruženja (susjedne države) postoji, ali nije razvijeno. Plasman na to tržište iziskuje napor njegov tržišta
  3. Razvoj tržišta, domaćeg i inostranog, zahtijeva uspostavljanje specifičnih organizacija (školski klubovi, gradski klubovi) i učešće na specifičnim manifestacijama (školska, državna, međunarodna takmičenja)
  4. Razvoj tržišta iziskuje članstvo u međunarodnim organizacijama ove djelatnosti.
  5. Potreban su dodatni razvoj i proizvodnja pratećih uređaja (električne zapaljive glavice, lanseri, aktivacioni uređaji).
  6. Potreban su dodatni razvoj i proizvodnja kontrolnih i mjernih uređaja (ispitni sto za raketne motore, mjerenje visine tjemena putanje)
  7. Razvoj tržišta iziskuje duži vremenski period od razvoja proizvoda.

razvoj i trajanje programa (opportunity)

  1. Paleta proizvoda za tržište je velika. Motori opsega snage od 1.25 do 80 Ns. Velik broj konstrukcija modela raketa.
  2. Razvoj pripalnih, usporačkih, elektronskih i mašinskih pomoćnih sredstava za funkcionisanje i lansiranje modela. Ovi proizvodi proširuju ponudu za postojeće i nova tržišta.
  3. Razvoj i proizvodnja pirotehničkih (dimne, usporačke smješe) i raketnih pogonskih materija (raketni barut). Ovi proizvodi otvaraju nova tržišta za profitabilno poslovanje.
  4. Razvoj i proizvodnja hemijskih materija (čiste ≥99,9% hemikalije za analitiku i proizvodnju) , razvoj i proizvodnja kompozitnih konstrukcionih materijala (umjetna vlakna i tkanine, polimeri). Ovi proizvodi otvaraju nova tržišta za profitabilno poslovanje.
  5. Primjena u obrazovanju, sportskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima garantuju dug životni vijek proizvoda.
  6. Sve intenzivnija istraživanja kosmosa i sve izvjesnija putovanja u kosmos iziskuju potrebu poznavanja i primjene u oblasti raketne tehnike.

rizici u ostvarenju programa (threats)

  1. Stručna osnova, kreativna i prizvodna ne postoji. Stvaranje kadrova tokom radnih aktivnosti. Oslanjanje na entuzijazam i amateriske aktivnosti.
  2. Oslanjanje na sopstvenu proizvodnju reprodukcionog materijala, pomoćnih i kontrolnih uređaja.
  3. Mali investicioni fond.
  4. Planiranje priliva finansijskih sredstava od plasmana proizvoda na tržište.
  5. Nepostojanje lokalnog tržišta, koje se formira tokom aktivnog rada.
  6. Pristup inostranom tružištu je otežan i dugotrajan.
  7. Prisutnost velikog proizvodjača iz SAD, novi proizvođač iz Njemačke aktivan na tržištu.
  8. Izostanak podrške organizovanog ekonomskog i društvenog okruženja.
  9. Poptuno nov, atipičan, neprimjenjivan pristup investicionim projektima u pogledu njihovog definisanja, planiranja, upravljanja, realizacije, ostvarenja profita.
  10. Oprezan marketinški pristup.

REZULTAT SWOT ANALIZE - PRVA ITERACIJA

strategija rada

tehnička analiza

razvoj i proizvodnja

ekonomika i tržište

opšte naznake

Raketno modelarstvo je tehnička disciplina namijenjena obrazovanju i rekreativno-sportskim djelatnostima. Modelarske rakete i modelarski raketni motori su proizvodi, najčešće za jednokratnu upotrebu, pa njihova cijena na tržištu mora biti pristupačna za populacije kojima su namijenjeni. Neophodna je serijska proizvodnja većeg obima da bi se postigla isplativost poslovanja.

potencijalno tržište

U Crnoj Gori ne postoji raketno modelarstvo. MR i MRM se ne proizvode, ali i ne uvoze. Stoga se u fazi razvoja proizvodnje stvara i primjenjuje strategija uspostavljanja domaćeg tržišta. Značaj domaćeg tržišta ogleda se ne samo u količini proizvoda koji se mogu plasirati, nego i pogodnosti provjere kvaliteta, asortimana, organizacije prodaje itd. Na stabilizovanom domaćem tržištu moguć je plasman od minimum 10000 proizvodnih jedinica. U susjednim zemljama raketno modelarstvo je razvijeno, ali nema njihove proizvodnje.Postoje uslovi za plasman MR i MRM u većem obimu. U državama Evrope raketno modelarstvo je dobro organizovano (postoje evropski standardi o upotrebi i proizvodnji), ali nije mnogo primeijenjeno. Tržište se tek razvija i može poprimiti značajne razmjere. Ozbiljna proizvodnja MRM i MR razvila se u Njemačkoj (Raketenmodelbau KLIMA), a u jos nekim državama postoji sporadično. Zastupljena je prodaja preko Interneta. U bilo kojoj zemlji da se prodaju. modelarske rakete i modelarski motori moraju imati sertifikate nadležnih državnih institucija o kvalitetu i bezbjednosti upotrebe.

prodajne cijene

Prodajne cijene KLIMA "B" klase modelarskih raketnih motora kreću se od 1.5€ do 1.8€ preko internet prodavnica. Za istu klasu cijene ESTES-USA modelarskih raketnih motora su 2.5 US $.