Proizvodnja mikrokontrolera premašuje milijarde komada godišnje. Ako se malo bolje zagleda, sadrži ga skoro svaki uređaj u radnom i .životnom okruženju. Mikrokontroler je jednostavan za upotrebu,. Ne treba biti ekspert da se koristi u nekom projektu. Osnovna znanja iz elektrotehnike, elektronike i digitalnih kola su dovoljna da bi se počelo raditi sa mikrokontrolerima. Kad poduhvat krene, samo je imaginacija granica za dostignuća, Mikrokontroleri su neophodna komponenta svih projekata budućnosti. Zaista je savremenim sturčnjacima potrebno da se posvete upoznavanju njihove konsturkcije, funkionisanja, mogućnosti i upotrebe. Izazova i ljepote stvaranja sa mikrokontrolerima ne može nedostajati.
Postoji u svijetu mnogo proizvođača mikrokontrolera. Neki se izdvajaju kvalitetom i mogućnostima svojih proizvoda, ali postoji i puno onih koji prave dobre kopije svjetskih brendova. Najpoznatiji mikrokontroleri su Arduino (Italija), PicMicrocontrollers (SAD), Picaxe (Velika Britanija), Basic Stamp 2 ili Propeller kompanije Parallax iz SAD, Microcontroller Basic Stamp 2 kompanije Parallax propraćen je veoma pogodnim, razumljivim i lako primjenljivim priručnicima. Priručnik koji slijedi u potpunosti se oslanja na originalni priručnik kompanije Parallax kao odličan način da se steknu temeljna praktična znanja o mikrokontrolerima i njihovoj primjeni. BasicStamp mikrokontroleri su dizajnirani tako da mogu biti dio mnogobrojnih uređaja koji imaju ugrađene sisteme sa određenim stepenom upravljivosti. Svaki Basic Stamp sadrži interpreter čip, unutrašnju memoriju (RAM i EEPROOM), regulator napona, izvjestan broj ulaznih i izlaznih pinova opšte namjene i skup matematičkih i I/O pin operacija. Svaki Basic Stamp je sposoban da izvršava hiljade instrukcija u sekundi, a programiran je sa prilagođenom verzijom Basic programskog jezika.
Mikrokontroleri se mogu definisati i kao integralna elektronska kola (integrated circuitry- IC). IC su, u opštem smislu, skup velikog broja elektronskih kola, koja imaju po nekoliko konekcija za spoljnju komunikaciju. Svako integralno kolo namijenjeno je posebnoj funkciji. Da bi se primijenilo neko IC, mora mu se znati funkcija koju treba da obavi kao i zahtjevi koje diktiraju ulazni i izlazni uređaji (periferije). Mikrokontroleri jesu integral;na kola, ali se fundamentalno razlikuju od ostalih. Mikrokontroleri su klasa za sebe i kod njih dizajner nema u vidu određeni zadatak. Kada se kupuju ne traži im se posebna namjena, nego se naknadno konfigurišu prema potrebi. Ne samo da isti mikrokontroler može biti konfigurisan prema različitim zadacima, nego mu se i zadata funkcija može programiranjem lako izmijenti za drugu namjenu. Otkriće integracionih kola koja se dizajniraju prema bilo kojem zadatku ,MIKROKONTOLERA, ie velika ideja, osnova "druge digitalne refolucije"
Programiranje mikrokontrolera zavisi od proizvađača. Oni obično za svoje module stvaraju nove programske jezike, prilagođavaju postojeće ili prosto koriste postojeće. Tako je kompanija Parallax za svoj modul BasicStamp2 modifikovala Basic programski jezik i nazvala ga PBasic, dok je za modul Propeller (procesor sa više jezgara) kreirala sopstveni programski jezik SPIN. Za programirane mikrokontrolera u početnoj fazi njihovog razvoji koristio se programski jezik Assembly, dok su danas u upotrebi Python, C++, C, CSharp i drugi moćni programski jezici. BasicStamp mikrokontroleri su sposobni da izvršavaju hiljade instrukcija u sekundi. PBasic je jednostavan programski jezik, pogodan za učenje i odlično je prilagođen arhitekturi modula BasicSamp mikrokontrolera. On posjeduje brojne instrukcije zastupljene u drugim verzijama Basic-a, ali i dosta funkcija specijalizovanih u korišćenju sa BasicStamp2. Za programiranje BasicStamp mikrokontrolera koristi se BasicStamp Editor, koji se instalira na sve Windows platforme. .
"Druga digitalna revolucija" je brza, nepovratna promjena u razvoju informacionih tehnologija i podrazumijeva primjenu mikrokontrolera u programiranim i upravljanim uređajima. Alatne mašine, građevinske mašine, kopnena, pomorska i vazdušna saobraćajna sredstva, telekomunikacije, kućanski aparati, računari, mjerni i osmatrački instrumenti, sve baš sve, upotrebom mikrokontrolera poprima znatno moćnije karakteristike, višu funkcionalnost, znatno bolji kvalitet, veću trajnost i sigurnost. Prostorno povezivanje objekata i daljinsko upravljanje opremom u njima (Internet of Things) pomoću interneta donosi potpuno nove dimenzije rada i života. "Druga digitalna revolucija" mijenja standarde u obrazovanju. Stručnjaci moraju imati znanja iz različitih oblasti, stalno i ubrzano ih dopunjavati, da bi mogli odgovoriti sve većim stvaralčkim izazovima. Ovo poglavlje je ilustracija primjene kontrolera u konstrukcijama uređaja i upravljačkih sistema. .